Jajce je grad u srednjoj Bosni, na utoku Plive u Vrbas. Prvi se put spominje u pisanim dokumentima 1396. Bio je posjed Hrvoja Vukčića Hrvatinića, a oko sredine 15. stoljeća prelazi u vlast kralja. Godine 1463. pada pod Turke, ali ga već potkraj iste godine preotima Matijaš Korvin i tu osniva Jajačku banovinu za obranu od Turaka. Na prijelazu iz 1527. u 1528. ponovno ga zauzimaju Turci, a sam grad gubi na važnosti, tako da se u 17. stoljeća zidovi utvrde znatno osipaju. U velikome požaru 1658. potpuno je uništen, a nakon toga tek donekle popravljen, tako da su utvrde Jajca u ruševnome stanju sve do 80-ih godina 19. stoljeća, kada se izvode opsežniji konzervatorski radovi na citadeli i tornju sv. Luke.
U 12. stoljeću tu postoji nekoliko građevina profana i sakralna karaktera, npr. crkva u romaničkome stilu na mjestu mlade gotičke crkve sv. Marije. Još jedna romanička građevina stajala je u donjemu dijelu grada, a na Carevu polju otkrivenaje romanička reljefna ploča. U 13. i početkom 14. stoljeću gradi se veliki zid oko naselja, koji se u drugoj polovici 14. stoljeća znatno pojačava, tada se na citadeli izgradjuje dvor u oblicima retardirane romanike. Pokraj Medvjed-kule kleše se u podzemlju dvorana na dva poda, poznata pod imenom Katakombe, koja je vjerojatno trebala služiti kao prostor za odvijanje rituala Zmajeva reda. Sudeći po grbu u predvorju, prostorje klesan po nalogu hercega Hrvoja, možda potkraj njegova života jer je rad ostao nedovršen.
Otprilike u isto doba franjevci podižu na ruševinama romaničke crkve svoj samostan sv. Marije, pri čemu zadržavaju romanički zapadni portal starije građevine, iznad kojega umeću gotičku rozetu. Oko 1460. na sjeveroistočnoj strani crkve dograđen je toranj sv. Luke, koji je u donjim dijelovima bio izveden u gotičkome stilu, dok su gornje tri galerije bile oblikovane kao romaničke trifore. Oko sredine 15. stoljeća izgrađen je na citadeli kraljevski dvor u stilu mletačko-dalmatinskom kasne gotike, bliske radionici Andrije Alesija. Na ulazu u citadelu podignut je svečani gotički portal s grbom kralja Stjepana Tomaševića. U prvim desetljećima 16. stoljeća, dvor je proširen dogradnjama u stilu srednjovjekovne kasne gotike. U doba Turaka crkva sv. Marije pregrađena je u džamiju, a toranj sv. Luke pretvoren u minaret. Kraljevski dvor je stajao jos u 17. stoljeću kao ruševina, a potpuno je razoren potkraj 18. ili početkom 19. stoljeća.
| Stanovništvo općine Jajce | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 17.380 (38,61%) | 15.145 (36,76%) | 14.001 (40,00%) | |||
| Hrvati | 15.811 (35,13%) | 14.418 (34,99%) | 12.376 (35,35%) | |||
| Srbi | 8.663 (19,24%) | 7.954 (19,30%) | 8.132 (23,23%) | |||
| Jugoslaveni | 2.496 (5,54%) | 2.973 (7,21%) | 208 (0,59%) | |||
| ostali i nepoznato | 657 (1,45%) | 707 (1,71%) | 285 (0,81%) | |||
| ukupno | 45.007 | 41.197 | 35.002 | |||
| Jajce | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 5.277 (38,86%) | 4.068 (34,13%) | 4.220 (46,23%) | |||
| Srbi | 3.797 (27,96%) | 3.046 (25,55%) | 2.403 (26,32%) | |||
| Hrvati | 1.899 (13,98%) | 1.991 (16,70%) | 2.148 (23,53%) | |||
| Jugoslaveni | 2.217 (16,32%) | 2.632 (22,08%) | 184 (2,01%) | |||
| ostali i nepoznato | 389 (2,86%) | 181 (1,51%) | 172 (1,88%) | |||
| ukupno | 13.579 | 11.918 | 9.127 | |||
Nema komentara:
Objavi komentar