HVO

Hrvatsko vijeće obrane (HVO) je bio službena oružana snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne i glavna oružana snaga hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Osnovan je 8. travnja 1992. godine što se slavi kao Dan utemeljenja HVO-a. HVO je nakon Daytonskog mirovnog sporazuma definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane 2005. godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Prvi znak rata u BiH bilo je uništenje naselja Ravno, u Istočnoj Hercegovini, nastanjenog Hrvatima, u srpskom okruženju, u studenom 1991. godine. Predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović je tvrdio da rata neće biti i da to nije njihov (bošnjački) rat.Dana 18. studenog 1991., hrvatsko političko vodstvo u Bosni i Hercegovini osniva Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna radi obrane Hrvata organizira Hrvatsko vijeće obrane (HVO) koji je službeno osnovan 8. travnja 1992. godine. HVO-u je prvenstveni cilj bio obrana većinskih hrvatskih područja u BiH od srpske agresije, a u tome je imao potporu u financijama i naoružanju od strane Hrvatske vojske.

Prvotna inačica grba HVO-a nastala je po uzoru na grb HV-a, ali nije sadržavala krune iznad hrvatskog grba. Spomenuti grb se uvelike proširio među vojnicima i do kraja rata je nošen na lijevom rukavu uniforme. Na službenim dokumentima HVO-a, u početku je korišten hrvatski povijesni grb, koji je poslije zamjenjen grbom, prvotno izrađivanim za hrvatsku policiju. Poslije je taj grb prihvaćen kao grb Herceg-Bosne i Hrvata u BiH.

Zastava Hrvatskog vijeća obrane  

Kasnija inačica grba Hrvatskog vijeća obrane